Riješena misterija Burteleovog stopala - fosila starog više od 3 miliona godina

Kosti stopala i vilica sa zubima koji su još uvijek bili pričvršćeni pripadale su drevnom ljudskom srodniku zvanom Australopithecus deyiremeda, primitivnijoj vrsti od vrste Lucy, prema studiji objavljenoj 26. novembra u časopisu Nature, prenosi CNN.

Ukoliko izdrže daljnju analizu, ovi nalazi bi mogli svrgnuti Lucy, jedno od najprepoznatljivijih imena u ljudskoj evoluciji, s njenog važnog mjesta u porodičnom stablu.

Koegzistirajuće vrste

Godine 2009, tim predvođen paleoantropologom Yohannesom Haile-Selassiejem, profesorom na Državnom univerzitetu Arizone i glavnim autorom studije, pronašao je kosti duge dva i po metra unutar sedimenata starih 3,4 miliona godina na lokalitetu Burtele u Woranso-Milleu u regiji Afar u Etiopiji. Lokalitet se nalazi u blizini mjesta gdje je 1974. godine otkriven djelimični skelet Lucy.

Tim je znao da stopalo potiče od druge vrste od Lucynog jer je imalo suprotan prst, što sugerira da je imalo veću sposobnost hvatanja i da se lako penjalo po drveću. Međutim, nije bilo dovoljno informacija da se imenuje nova vrsta samo na osnovu fosila stopala.

Nedugo zatim, Haile-Selassie, direktor Instituta za porijeklo čovjeka na Državnom univerzitetu Arizone, pronašao je zube i druge fosilne fragmente koji datiraju iz perioda od prije 3,33 miliona do 3,59 miliona godina, a 2015. godine je izvijestio da pripadaju novoj vrsti koju su istraživači nazvali Australopithecus deyiremeda. Ova oznaka naišla je na skepticizam kod nekih stručnjaka za ljudsku evoluciju s obzirom na mali broj fosila.

Najnovija studija izvještava o otkriću daljnjih fosila Australopithecus deyiremeda i u oznaku uključuje zagonetne kosti stopala.

Dugo se smatralo da je Lucyina vrsta jedini hominin koji je živio prije 3,8 do 3 miliona godina. Međutim, nalazi pružaju jasne dokaze da su dvije srodne vrste hominina koegzistirale u isto vrijeme oko današnjeg nalazišta Woranso-Mille, što postavlja pitanja o tome kako su uspjele živjeti zajedno.

Studija je pokazala da je A. deyiremeda hodao na dvije noge i najvjerovatnije se odgurivao na drugom prstu umjesto na palcu, kao što to čine moderni ljudi danas.

"To znači da se dvonožnost – hodanje na dvije noge – kod ovih ranih ljudskih predaka javljala u različitim oblicima. Čitava ideja pronalaska primjeraka poput Burteleovog stopala govori vam da je postojalo mnogo načina hodanja na dvije noge kada su bili na tlu", rekao je Haile-Selassie u saopštenju, dodajući da "nije postojao samo jedan način do kasnije".

Tim je također uspio steći uvid u to čime se A. deyiremeda vjerovatno hranila koristeći tehniku ​​poznatu kao izotopska analiza koja ispituje hemijske potpise različitih oblika ugljika sačuvanih u osam zuba. Otkrili su da je vrsta uglavnom konzumirala drveće i grmlje, dok je Lucy jela širi izbor hrane, uključujući biljke na bazi trave.

"Ovo je prvi put da pokazujemo da su Australopithecus deyiremeda i Australopithecus afarensis mogli koegzistirati jer su se, prvo, razlikovali u smislu svoje lokomotorne adaptacije, a drugo, konzumirali su različite prehrambene resurse", rekao je Haile-Selassie u videu koji je podijelio Arizona State. "Dakle, nije bilo konkurencije", dodao je.

Novi fosili i pripisivanje kostiju stopala trebali bi rezultirati širim prihvatanjem A. deyiremeda kao prave vrste, rekao je Fred Spoor, voditelj istraživanja u Centru za istraživanje ljudske evolucije u londonskom Prirodnjačkom muzeju. Spoor nije bio uključen u istraživanje, ali je napisao komentar objavljen uz novu studiju.

Uklapanje A. deyiremeda u evolucijsko stablo, dodao je, moglo bi rezultirati nekim novim "preokretima" u ljudskoj priči koji bi mogli dovesti do toga da Lucy izgubi svoj "ikonični status" kao pretka svih kasnijih hominina, uključujući i našu vrstu, Homo sapiens.

Otkriće koje će 'izazvati priličnu pometnju'

Lucy je bila niža od prosječnog čovjeka, visoka oko 1 metar. Imala je lice nalik majmunu i mozak veličine otprilike jedne trećine ljudskog mozga. Njen fosil pokazao je mješavinu ljudskih i majmunskih osobina i pružio prvi definitivan dokaz da su drevni ljudski rođaci hodali uspravno prije 3,2 miliona godina.

Decenijama nakon otkrića skeleta, smatralo se da je Lucyina vrsta jedina zajednička predačka grupa svih kasnijih hominina, primijetio je Spoor. Ali novija otkrića starijih hominina koji su vjerovatno hodali uspravno sugerišu da Lucy nije bila najraniji ljudski predak, iako većina i dalje misli da je njena vrsta predak naše vlastite loze. Novo istraživanje, rekao je Spoor, osporava tu liniju naučnog mišljenja; naš vlastiti rod, Homo, možda nije direktno potekao od Lucyine vrste.

Kada su istraživači uporedili A. deyiremedu s drugim vrstama Australopithecusa, otkrili su da neke od njegovih karakteristika, posebno stopalo i vilica, podsjećaju na vrstu za koju se smatra da je Lucy dala porijeklo - hominina poznatog kao Australopithecus africanus, koji je živio prije 2 do 3 miliona godina. Druge karakteristike, uključujući ishranu A. deyiremede, veoma su podsjećale na primitivniju vrstu Australopithecusa poznatu kao Australopithecus anamensis, koja je živjela prije 4,2 do 3,8 miliona godina.

Čini se vjerovatnim da je A. deyiremeda potomak A. anamensisa, i ako je to slučaj, onda A. afarensis možda nije predak svih kasnijih ljudskih vrsta, rekao je Spoor u saopštenju. To je neočekivano otkriće koje će "izazvati priličnu pometnju" među naučnicima, dodao je.

Jednostavno rečeno, studija sugerira da se A. anamensis nalazi u osnovi ovog porodičnog stabla, dajući porijeklo najmanje trima sestrinskim vrstama (A. afarensis, A.
deyiremeda i A. africanus). Ranije su naučnici povukli direktnu liniju porijekla od A. anamensis preko Lucyne vrste, pa do A. africanusa i konačno do Homo sapiensa. Prisustvo više vrsta čini nejasnim koje su vrste dale porijeklo kasnijim homininima.

"Decenijama smo preplavljeni udžbenicima i dokumentarcima koji tvrde da su Lucy i njeni rođaci naši preci", rekao je Spoor. "Novo istraživanje sugerira da A. anamensis nije bio samo predak Lucy, već da od njega mogu nastati i mnoge druge ljudske vrste, uključujući i našu".

Ryan McRae, paleoantropolog u Nacionalnom muzeju prirodne historije Smithsonian u Washingtonu, rekao je da je ova studija prvi rad koji sugerira mogućnost da je Lucyina vrsta mogla biti evolucijski ćorsokak - što znači da nije bila direktni predak modernih ljudi. Takvo objašnjenje je, naravno, još uvijek samo hipoteza.

"Ne mislim da postoji dovoljno uvjerljivih dokaza da se sa sigurnošću kaže koja od dvije opcije, deyiremeda ili afarensis, je predak. Moguće je da nijedna nije i da postoji još vrsta koje treba pronaći", rekao je putem e-maila. "Bez obzira na to ko je čiji predak, naše porodično stablo postaje sve bujnije i bujnije".

Haile-Selassie planira uskoro da se vrati u Etiopiju i okolnu regiju kako bi tražio još fosila Australopithecusa, što će pomoći u proširenju znanja naučnika o ovim vrstama i njihovom međusobnom odnosu.

"Potrebni su nam dodatni fosili vrsta A. deyiremeda i A. anamensis kako bismo odgovorili na pitanja koja još uvijek imamo o njima", rekao je u saopštenju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad